ŠOJAT, Vladimir

ŠOJAT, Vladimir

ŠOJAT, Vladimir (Senj, 26. VIII. 1942 – Zagreb, 24. VI. 2009)

Završio je srednju PTT školu u Zagrebu i stekao zvanje TT mehaničara. Radio je u zagrebačkoj Pošti u Draškovićevoj ulici, a potom je bio dugogodišnji ugostitelj u Zagrebu.

Kuglati je počeo 1962. u Zagrebu. Nastupao je za zagrebačke kuglačke klubove: Poštar (1962 – 1969 ), Medveščak (1970), Medvedgrad (1971 – 1975, 1977 – 1980) i Grmoščica (1976 – 1977, 1980 – 1985).

Prve uspjehe ostvario je u juniorskoj konkurenciji. Postao je pojedinačni prvak Zagreba i ekipni prvak Hrvatske s Poštarom 1963. Kao senior bio je pojedinačni prvak Hrvatske 1968. i 1970. te prvak Zagreba 1968. i 1969. dok je na Prvenstvu Jugoslavije osvojio četvrto mjesto 1969. U parovima je sa Z. Bartulovićem bio prvak Hrvatske 1972. te četvrti u Jugoslaviji 1972. i 1973. Sa Medveščakom je osvojio drugo mjesto na ekipnom Prvenstvu Jugoslavije 1970. i treće mjesto u Kupu europskih prvaka 1970. u Brnu. Postao je prvi pojedinačni pobjednik memorijala Kombol – Bulić – Grom 1969. u Zagrebu.

vladimir sojat 4

Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 18 puta (1967 – 1972). Sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu 1970. u Bolzanu (ekipno peto mjesto) i 1972. u Splitu (kao pričuva ekipno bronca). Najveći uspjeh karijere ostvario je na tradicionalnom međunarodnom turniru W. Seelebinder, održanom 1969. u Dresdenu, pobijedio je kompletnu kuglačku elitu tadašnjih svjetskih ekipnih prvaka DR Njemačke. Prvoga dana turnira nadmašio je (s srušenih 1015 čunjeva) višestrukog svjetskog prvaka Eberhardta Lutera (1013 čunjeva), a drugog je dana bio još uvjerljiviji i s 1039 srušenih čunjeva ponovno je pobijedio Luthera (1015 čunjeva), kao i ostale njemačke kuglače i predstavnike Čehoslovačke i Rumunjske. Sa reprezentacijom Hrvatskom je osvojio juniorski Savezni turnir republika 1963. i seniorski Savezni turnir republika i pokrajina 1971. i 1972. Na godišnjoj rang-listi najboljih igrača Kuglačkog saveza Jugoslavije zauzeo je drugo mjesto 1969. i peto mjesto 1970.

U drugom dijelu sportske karijere posvetio se bowlingu kao član Grmoščice. S bowling reprezentacijom Jugoslavije sudjelovao je na Europskom prvenstvu 1985. u Beču. Prvak Jugoslavije bio je u trojkama 1985. i 1989, u petorkama 1980, 1982, 1983, 1989. i 1991. te je u Kupu Jugoslavije osvojio 1. mjesto 1979. i 1981. Po osamostaljenju Hrvatske sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu 1995. u Renou. S Grmoščicom je osvojio Hrvatsku bowling ligu 1996/97.

vladimir sojat 2

Od 1986. do 1999. bio je trener kuglača Grmoščice. Počeo je stvarati šampionsku generaciju, a prvi uspjesi su postignuti već nakon godinu dana od njegova preuzimanja trenerskog mjesta. Zaslužan je za osvajanje 10 ekipnih trofeja, kao i brojnih uspjeha ostvarenih pojedinačno i u parovima. U njegovu je mandatu Grmoščica osvojila: Svjetski kup 1992, Europski kup 1994. i 1997, Dunavski kup 1988, Saveznu ligu Jugoslavije 1989/90. i 1990/91, Kup Jugoslavije 1987. po narodnom načinu i 1988., 1989. i 1990. po međunarodnom načinu te premijerno izdanje 1. Hrvatske kuglačke lige 1992. Zahvaljujući njegovom vodstvu, a uz podršku klupske uprave, Grmoščica se nakon dugog niza godina vratila na nekadašnje pozicije vodećeg kuglačkog kluba u domaćem i međunarodnom okruženju. Najuspješniji je trener u povijesti Grmoščice. Paralelno uz trenersko vođenje kluba, bio je izbornik muške reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu (SP) 1996. u Bratislavi i 1998. u Celju. Hrvatska je u Bratislavi pod njegovim vodstvom osvojila jedinu ekipnu medalju na SP-u od 1992. do 2015. a u Celju je osvojena srebrna medalja u parovima.

vladimir sojat 3

Djelovao je i kao sportski djelatnik u kuglanju. U KŠK Grmoščica bio je dugogodišnji potpredsjednik kluba i član Upravnog odbora, a od 2001. do 2009. bio je predsjednik kluba. U Zagrebačkom kuglačkom savezu bio je od 2004. do 2008. podpredsjednik i član Stručnog savjeta, a 2008. izabran je za predsjednika saveza i na toj poziciji je ostao do prerane smrti. U Hrvatskom kuglačkom savezu bio je član Komisije za marketing od 1992. do 1994. i Stručnog savjeta od 2000. do 2006. Neposredno pred smrt postao je voditelj škole kuglanja u KK Medveščak.

Dobitnik je godišnje Nagrade Zagrebačkog sportskog saveza 2008.

(preuzeto iz monografije Eduarda Hemara 'Zlatna knjiga zagrebačkog kuglanja')